Grad

OTKRIJTE TRAVNIK

U dubokoj kotlini, obgrljen planinama u srcu Bosne i Hercegovine nalazi se drevni Travnik.
Grad je kao muzej na otvorenom jer ne samo da je na svakom koraku vidljiv trag burne prošlosti, nego se i osjeti miris tih vremena.

Travnik kroz prostor

U dubokoj kotlini, obgrljen planinama u srcu Bosne i Hercegovine nalazi se drevni Travnik. Grad je kao muzej na otvorenom jer ne samo da je na svakom koraku vidljiv trag burne prošlosti, nego se i osjeti miris tih vremena.

Planine

Čuvaju priče nomada koji stoljećima sa svojim stadima ovaca gledaju sa pašnjaka i planinskih uzvisina daleka prostranstva. Njene uspravne šume, mirisne livade, vesele rijeke i zaigrani potoci odišu posebnim šarmom i ljepotom.

Okolica Travnika

Obojena je starim selima i naseljima po planinama i dolinama, po kotlinama i brdima. Jedan poseban kolorit kao što je i raznolika tradicija našeg kraja.

Travničko blago

Kulturno naslijeđe

Kulturno-povijesno naslijeđe

Od paleolita do savremenog doba Travnik i travnički kraj su imali značajno mjesto i ulogu u svakom historijskom periodu. Sudbina Bosne se u potpunosti prepliće sa sudbinom Travnika i reflektuju se jedna u drugoj kao odraz u ogledalu. Sva šarolikost i raznovrsnost bosanskog kulturnog identiteta prisutna je i vidljiva u Travniku, obogaćena domaćim specifičnostima i originalnostima. Kratka šetnja Travnikom dovoljna je da se putniku namjerniku otvore vrata u čudesni svijet znamenitih ličnosti, arhitektonskih bisera, gastronomskih iskušenja, a ponajviše onog jedinstvenog travničkog duha i duše koji svemu u ovom gradu daju poseban pečat.

Nematerijalna baština

Čvrsti kamen zdanja materijalne baštine temelj su nematerijalnoj baštini, onoj koja oplemenjuje, dopunjava i zaokružuje kulturni i duhovni život jedne sredine. I tek na ovom polju se vidi sva raskoš i raznolikost Travnika i okoline: tornjak i kratkokljuni golub, pitica i vlašićki sir, vez i tkanje, sevdalinka i folklor, narodne likarije, kajganijada, grnčarija… Lista koja se neprekidno dopunjava.

Znamenite ličnosti

Travnik je bio i ostao predodređen da se u njemu rađaju, žive i stvaraju ili samo pohode mnoge osobe vrijedne i značajne. Začudno je koliko ih je mnogo uzimajući u obzir da Travnik nikada nije bio velik i mnogo naseljen grad. Lista je duga – Ivo Andrić, Erich von Brandis, Derviš Korkut, Srebrenka Jurinac, Petar Barbarić, Muhamed i Skender Kulenović, Abdulvehab Ilhamija, Miroslav Blažević, Zlata Bartl, Enes Karić, Josip Pejaković, Jakob Gaon, Anto Babić… Više o njima i brojnim drugim znamenitim ličnostima Travnika saznat ćete tokom svog obilaska i upoznavanja grada.

Tradicija življenja

Svakodnevno preplitanje zanatskog, trgovačkog i upravnog gradskog jezgra sa poljoprivrednicima iz okolnih sela i nomadskim stočarima sa Vlašića, stoljećima je oblikovalo tradicionalni način življenja. Posebne nijanse davala je vjerska raznolikost domaćeg stanovništva te utjecaji vladajućih, osmanskih i austrijskih, elita. Rezultat je iznimno bogato nijansiran i raznolik model življenja u Travniku koji objedinjava brojne raznolike, ponekad naoko nespojive, tradicionalne elemente različitih izvora i porijekla.

Nacionalni spomenici

Važnost i značaj Travnika kroz historiju poznat je i po velikom broju objekata proglašenih nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku ih je 18 na listi, među njima i simboli Travnika: Stari grad, Plava voda, Šarena i Jeni džamija, sahat-kule, Muzička škola… Trenutno na privremenoj listi se nalazi devet spomenika i još njih 20 koji su pod peticijom, tj. u procesu proglašavanja nacionalnim spomenicima.

Travnik kroz vrijeme

Paleolit

U pećini Suhi Dol nadomak istoimenog sela kod Travnika, nedavno se otvorila nova stranica knjige prošlosti našeg kraja. Arheolozi kažu: „Kremene alatke su karakteristične za srednji paleolit, vrijeme kada su u Evropi živjeli neandertalci – između 300.000 i 40.000 godina prije nove ere“. I još dodaju: „Ovo otkriće čini pećinu Suhi Dol prvim paleolitskim i najstarijim arheološkim lokalitetom u srednjoj Bosni!“.

Neolit

Ostaci keramike, nakit, oružje, zidine gradina i sl. svjedoci su naseljavanja u dolinama rijeka Lašve i Bile od mlađeg kamenog do željeznog doba. Arheološka istraživanja lokaliteta Nebo u dolini rijeke Bile otkrila su nam zemuničko naselje iz neolita sa koštanim i kamenim oruđem i sa pripitomljenim govedima, što obilježava začetak stočarske tradicije u travničkom kraju.

Rimski period

Batonovi ustanici i Tiberijevi legionari su se sukobljavali u dolini Lašve za vrijeme Velikog ilirskog ustanka. Robovi su ispirali zlato u Lašvi i postojala su naselja uz puteve sa svim elementima rimske urbanizacije. Grobnice, vojne utvrde, bazilike, grnčarija, novac, nakit… obilje ovih artefakata svjedoči o gustoj naseljenosti i živoj privrednoj aktivnosti od I do VI stoljeća nove ere.

Srednjovjekovni period

Župa Lašva bila je u srcu srednjovjekovne bosanske države sa vlastelinom Batalom Šantićem, utjecajnom figurom na dvoru. Sa gradnjom tvrđave formira se i jezgro današnjeg Travnika. Novac iz tog perioda pronađen u okolini Travnika je dubrovačkog, venecijanskog, bizantijskog, mađarskog i bosanskog porijekla što nam svjedoči o razvijenim trgovačkim aktivnostima.

Osmanski period

Osmanski Period

XVI stoljeće je period brzog razvoja grada koji dobija potpunu orijentalnu formu, arhitektonski i po organizaciji života. Spaljivanje Sarajeva od strane Eugena Savojskog donosi Travniku status vezirske rezidencije i posljedično novu Gornju čaršiju, drugu sahat-kulu, vezirski Konak, intenzivniji duhovni život, življe diplomatsko-trgovačke aktivnosti koje kulminiraju konzulskim vremenima. Grad poprima orijentalnu fizionomiju sa brojnim džamijama, medresama, hamamima, hanovima, bezistanima, javnim česmama raspoređenim duž toka rijeke Lašve i po okolnim strmim padinama.

Austrougarski period

Premda dug svega 40 godina ovaj period je trajno izmijenio život i izgled grada. Evropski stil života i obrazovanja, prva industrijalizacija, željeznica, neomaurski stil u arhitekturi… Travnik i njegov kraj doživljavaju transformaciju vidljivu i danas, ponajviše u izgledu glavne Bosanske ulice. Prelazak iz sfere orijentalnog života u evropski bio je dinamičan, težak i često sa otporom, ali je bio nezaustavljiv i trajan po promjenama koje su uslijedile. Beč je kao uzor zamijenio Istanbul.

Jugoslovenski period

Travnik u ovom periodu gubi na administrativnom značaju, a naročito je period između svjetskih ratova doba svojevrsne stagnacije. Od 1945. godine počinje intenzivna industrijalizacija, insistira se na obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti za sve, kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu… Ljepote planine Vlašić postaju temelj za intenzivni razvoj turizma i počinju privlačiti goste iz cijele Jugoslavije i dalje. Turistički se pozicionira i sam grad Travnik sa svojim znamenitostima.

Travnik kao

Vezirski grad

Biti prijestolnica Bosne 150 godina u osmanskom periodu vladavine jedna je od mnogih priča o Travniku. Priča je o burnim prošlim vremenima i njegovih 77 upravitelja – vezira u čijim je rukama tada bila sudbina Bosne.

Grad nobelovca

Grad Nobelovca

Jedini u našem okruženju nobelovac za književnost, a rođen u Travniku. On je naš bosanskohercegovački pisac Ivo Andrić. Nobelovac svoj Travnik opisa kao poluotvorenu knjigu i zaista to i jeste tako.

Grad konzula

U vihoru prošlosti i vezirskih vremena Travnik postade i grad konzula. Napoleon posla svog konzula, a za njim dođe i Austrijanac u srce Bosne.

Grad sira

Gdje je blagodat sa vodom tu su mirisne i raznovrsne trave na prostranim pašnjacima prošaranim bijelim stadima ovaca. Upravo zbog ovčijeg sira Travnik je mjesto dobrog zalogaja i gastro užitka.

Ćirin grad

Bio je „trener svih trenera“. Povezao je travničko prigradsko mjesto Turbe i svjetske klase, nogometne trenere Capella i Mourinha. Tu priču su manje-više svi čuli, a i njegovo ime svako zna, a ako neko slučajno ne zna on je Miroslav Blažević – Ćiro.

Planina koja ima dušu

Pitoma i gostoljubiva planina Vlašić je iznjedrila mnoge generacije dobrodušnih i vrijednih ljudi. Oni su srčani, širokogrudni i od pomoći kada zatreba, sa golemom dušom kao i njihova planina.

Grad ćevapa i pitice

Kada se sve razmotri i sagleda ipak je travnička pitica u prednosti jer odlično paše i uz čimbur, travnički sir, suho meso, sudžuk i još mnoga druga jela, posebno ona koja pihtijaju, a travnički ćevapi bez pitice su nezamislivi sa bilo čim drugim, ali sa svojom piticom su najbolji na svijetu.

Grad unikatnih satova

U Travniku se nalazi sedam unikatnih satova i svaki od njih ima posebnu priču. Pojedini satovi su noviji, a dio satova je iz daleke prošlosti. Vrijeme se u Travniku mjerilo i istočnim i zapadnim sistemom računanja, što Travnik i jeste dan-danas, spoj istoka i zapada.

Grad sevdaha, pjesme i glume

„Sinoć gledam sjajnu mjesečinu”, u izvedbi doajena sevdaha Zaima Imamovića, jedna je u nizu sevdalinki koje su opjevale Travnik. U Travniku su opjevane, napisane ili su mjesto inspiracije za mnoge hitove koji su i danas regionalno poznati. A pjevači i tekstopisci? Glumci? To je posebna priča koju ostavljamo vama da je istražite.

Travnik kroz godišnja doba

Proljeće

Zapjenušane vode Hendeka ispod Starog grada znak su otapanja snjegova na Vlašiću i prvi vjesnik proljeća u Travniku. Uskoro će se obronci Vilenice i Vlašića zabijeljeti beharom i počet će možda i najljepše doba godine za upoznavanje s Travnikom i njegovom okolinom. Podjednako lijepo je šetati travničkim ulicama, livadama, šumama i pašnjacima odjevenim u proljetne boje praćene cvrkutom ptica i žuborom vode na svakom koraku.

Ljeto

Raskošno zelenilo bujne vegetacije po gradu i u okolini protkano mirisom lipa iz Aleje konzula, koje povjetarac raznosi na sve strane uvodi nas u duge ljetne dane, savršene za upoznavanje s tradicijom i ljudima našeg kraja. Ljeto donosi i obilje kulturnih, umjetničkih i sportskih dešavanja na atraktivnim lokacijama od Starog grada do travničkih trgova. Spas od ljetnih vrućina najbolje je potražiti pored Plave vode ili na Vlašiću, po čijim se poljanama i visovima može šetati, planinariti ali baviti se i zahtjevnijim i uzbudljivijim aktivnostima.

Jesen

Obojen raskošnom paletom najtoplijih jesenjih boja Travnik je čudesno lijep. Tada je najugodnije prošetati njegovim mahalama, otići na vidikovce i prepustiti se svim čulima da jednostavno uživaju. Zlatna jesen donosi i posebne travničke priče u spletu kulture i umjetnosti.

Zima

Snijegom pokrivena i suncem obasjana Vlašić planina pruža savršeno mjesto za bijeg iz maglom često prekrivenih dolina rijeka koje posmatrano sa visina podsjeća na more. Ali kad vjetrovi razveju maglu i sunce se probije postaje razumljiva ona rečenica nobelovca Ive Andrića o uvjerenju Travničana da: „… sunce dok sja, nigde ne sja tako kao nad njihovim gradom”.

Travnik za

Učenike

Proljeće i jesen su najbolja godišnja doba za školske ekskurzije i odlično je vrijeme za učenje „na zraku“ o bogatom naslijeđu u njedrima srca Bosne. Ljeto će se ostaviti za raspust i odmor od učenja, ali zima je opet za učenje. Učit će se vještine skijanja na Planini koja ima dušu.

Mlade

Šta mladima najviše treba nego mnogo iskustva kroz avanturu i zabavu. Za one željne istraživanja i nemirnijeg duha tu su mnoge aktivnosti uz ljepotu prirode kroz sva godišnja doba, a za dobru zabavu su posebno zaduženi ljeto i zima. Zimi na planini, a ljeti uz mnoge koncerte i zanimljive programe tu je grad.

Porodice

Provesti vrijeme odmora ili kratkog predaha u Travniku sa djecom u porodičnom ozračju znači odlično se provesti, mnogo toga zajedno vidjeti, okusiti, osjetiti, čuti i dobro se zabaviti, bilo na planinama, uz rijeke, vodopade, pašnjake ili u srcu „muzeja na otvorenom“.

Seniore

Ima Travnik i ravnih prostora za lakše kretanje, šetnju; nije sve uzbrdo i nizbrdo, kako kažu lokalni stanovnici. Možda ovo malo i ponuka one malo starije da sa štapom, stisnutih zuba, krenu u izazove planine ili nekih drugih naših prostora bogatog naslijeđa gdje ima i malo uzbrdo, negdje i malo više. Na kraju krajeva tu su prelijepa mjesta za gastro užitak posebno u toplim danima. Stane se, sjedne i odmori. Nigdje se ne žuri jer ni Travnik nije prostor gdje se žuri.

Vlašić

Vlašićke lokacije

Vlašičke lokacije

Od kanjona Ugar i vlašićkih sela Vitovlja i Mudrika, preko Gostilja do Galice, Devečana i Paljenika, pa dalje ka istočnim padinama, od Vlaške gromile do Ljute grede i Krne, pa nazad preko Kraljice i Šantića do centra planinskog turizma Babanovac i sela Šišava… To je dio prelijepih vlašićkih lokacija gdje vas svaka šarmira na svoj poseban način.

Vlašić kroz prostor

Vlašić je golema planina sa nepreglednim šumama i pašnjacima. Planina u centralnim krajevima Bosne i Hercegovine u kojoj vrhovi dosežu do 2.000 m nadmorske visine.

Planina sa mnoštvom rijeka, potoka, slapova i vodopada koja odiše bogatom florom i faunom.

Koliko je Vlašić pitoma planina toliko je i divlja, a jedna je od najpristupačnijih planina Bosne i Hercegovine.

Vlašić kroz vrijeme

Ime planine nastade od starih nomada (stočara), Vlaha, koji su u potrazi za dobrom ispašom naselili našu planinu. O boravku ljudi još u davnim vremenima svjedoče i stećci na visokim nadmorskim visinama, rasuti po beskrajnim planinskim pašnjacima. I nije slučajno da je Vlašić okićen svojim planinskim selima u kojima već stoljećima žive dobri ljudi, a koji su i jedan od razloga (uz sve blagodati planine i potencijala) što je Vlašić postao jedan od najpoznatijih destinacija planinskog turizma u regiji.

Vlašić kroz sport & rekreaciju

Malo koga pogled na obronke i visove planina iz travničke kotline ostavlja ravnodušnim. Vlašić je i u svojoj prošlosti bio izazov koji je motivisao mnoge ljubitelje prirode da iz kotline pohode svoju planinu. Tako je i počelo kroz rekreativno planinarenje, a danas su to generacije i generacije skijaša, alpinista, biciklista, paraglajdera…, ali i nogometaša, košarkaša, rukometaša, odbojkaša i mnogih drugih sportaša koji se rado vraćaju Planini koja ima dušu. Rekreativno, Vlašić je omiljen prostor i za lovce i ribolovce, posmatrače noćnih zvjezdanih polja, berače gljiva i ljekobilja i za sve one koji vole planinski ambijent i prirodu.

Ovo ste znali o Travniku?

Prva hidroelektrana

Ujesen 1906. godine u travničkim kućama su zasvijetlile prve sijalice koje su struju dobijale iz netom u rad puštene hidrocentrale u Šumeću, a čiji generator je pokretala voda iz branom zajaženih izvora Plave vode. Radove su obavili češki inžinjeri, tehničari i majstori. Time je Travnik uplovio u svijet moderne tehnologije među prvim gradovima u Bosni i Hercegovini, a Šumeće i Plava voda se preoblikovali u sliku koju i danas vide posjetioci koji dođu na ovu lokaciju, jednu od travničkih najprepoznatljivijih atrakcija.

Druga gimnazija u Bosni i Hercegovini

Vrhbosanska nadbiskupija osniva Gimnaziju u Travniku 1882. godine nakon Sarajevske gimnazije. 1888. god. nastava počinje u novopodignutom golemom zdanju na desnoj obali Lašve koje postaje katedrala znanja i nauke. Vrhunsko obrazovanje koje je ova institucija pružala privlačila je i brojne vanjske đake koji nisu bili katolici, ali su prigrlili priliku da se ovdje školuju. Zalaganjem pojedinih profesora, naročito Ericha Brandisa, Gimnazija je prikupila iznimno vrijedne i brojne eksponate iz raznih oblasti kao i bogatu biblioteku. Učenik i sjemeništarac Nadbiskupske gimnazije bio je i blaženi Petar Barbarić po kojem se danas i zove Katolički školski centar. Mijenjali su se sistemi i države, ali Travnička gimnazija bila je i ostala obrazovna ustanova sa najvišim standardima.

Teta Vegeta

Petominutni serijal pod nazivom „Male tajne velikih majstora kuhinje“ koji su vodili Stevo Karapandža i Oliver Mlakar godinama je okupljao gledaoce širom Jugoslavije koji su pratili kako ovaj dvojac na opušten i zabavan način prezentira pripremanje jela kojima je finalni okus davala „Vegeta“. Ali malo ko je znao da je hemičarka Zlata Bartl osoba koja je osmislila recept najpopularnijeg dodatka jelu. Rođena je u Docu na Lašvi, kod Travnika, 20. februara 1920. godine. Uprkos brojnim kopijama u Jugoslaviji i svijetu nijedna se nije ni približila prepoznatljivom, jedinstvenom i neponovljivom okusu Zlatine „Vegete“, okusu jela iz djetinjstva još uvijek za mnoge.

Rosa brandis

Rosa Brandis

Isusovački redovnik Erich Brandis, profesor travničke Nadbiskupske gimnazije, neumorno je i sa žarom istraživao biljni i životinjski svijet Vlašića, otkrivajući do tada nauci nepoznate biljke pa je po njemu nazvano njih čak devet. Najljepša među njima je divlja ruža Rosa brandis koja nema bodlje. Kao da je priroda, kreirajući lijepu ružu bez trnja da bude endemsko rastinje na najprostranijoj bosanskoj planini, htjela pokazati da je ljepota sila koja može da se nosi sa često surovom vlašićkom klimom.

Sena Jurinac

Kada se 24. oktobra 1921. godine u Travniku začuo plač tek rođene bebe niko nije mogao ni pretpostaviti da je to bio prvi nastup glasa koji će biti prozvan jednim od najljepših sopranskih glasova XX stoljeća. Srebrenka Sena Jurinac će 40 godina oduševljavati najzahtjevniju i najrazmaženiju publiku i kritiku Bečke državne opere, milanske La Scale, londonskog Coventa Gardena, Salzburških svečanih igara, festivala u Glyndebourneu i Edinburghu… Travničani vole reći kako je u čarobnom glasu veličanstvene operne umjetnice zauvijek ostao utkan srebrenkasti zvuk brojnih travničkih izvora i voda.

Kulenovići

Tri brata: Muhamed – slikar, Skender – pjesnik i Muzafer – nogometaš. Slobodnomislēćī, antifašisti, potomci osiromašene begovske porodice, po majci i dijelu života Travničani. Muhamed je prvi bošnjački akademski slikar i školovao se u Krakowu. Skender je maestralni poeta najtananijih ljudskih osjećaja i jedini od braće koji je preživio Drugi svjetski rat. Muzafer je ubijen kad je imao 25 godina i svoje talente nije stigao pokazati.

Hotel Vlašić 1897

Prvi Hotel Vlašić 1897.

Kada je 1897. godine izgrađeno elegantno, bijelo, neoklasicističko zdanje hotela Vlašić, Travnik je dobio pravi arhitektonski biser u svom centru. Mijenjat će zdanje kasnije funkciju i vlasnike, a Travničani će ga prozvati „Bijela kuća“ i ostaje ukras gornjeg dijela grada.

Nekropola na Vlašiću

Nekropola na vrhovima Vlašića

Nekropole stećaka se nalaze na mnogim područjima Travnika, ali je jedna specifična jer se nalazi skoro na samim najvišim vrhovima planine Vlašić na 1.780 metara n/v. To je nekropola Ormanj (Vlašićka gromila). Nekropola govori da su naši preci stoljećima živjeli u najvišim područjima naše planinske ljepotice.

Najviši izvor na Vlašiću

Travnik je poznat po vodama i mnogim izvorima i vrelima. Jedan od njih se nalazi na Vlašiću na visini i preko 1.700 metara n/v u blizini planinarskog doma na Devečanima. Izvor Devečani osim putnika namjernika koriste i čobani za napajanje stada ovaca kada su u ljetnom periodu na ispaši po bespućima planinskih pašnjaka Vlašića.

Jedina na Balkanu

Da, to je naša tvornica šibica u Docu na Lašvi izgrađena u periodu Austro-Ugarske monarhije. Osnovana daleke 1901. godine ova fabrika je svojevrsni muzej koji i dan-danas proizvodi stare drvene šibice, koristeći vodu iz rijeke Lašve i drvo bosanskih šuma. Tu se nalaze i stari strojevi na kojima su se i one pravile iz perioda nastanka.

Bijela topola od 400 godina

Bijela Topola od 400 godina

U neposrednoj blizini stare džamije na ulasku u Turbe sa istočne strane, nalazi se stara bijela topola starosti oko 400 godina. Visoka je skoro 20 metara i obima blizu osam metara, jedna je od posebnosti našeg kraja.

Srebrena pahuljica

Srebrena Pahuljica

„Srebrena pahuljica” je prestižno priznanje za planinu Vlašić iz 1979. godine. U tijesnoj konkurenciji sa slovenačkom Planicom, naša planina je tada proglašena za najperspektivniji zimski centar u bivšoj Jugoslaviji.

Fenomen Jala, Hazna i Dokuzi

Blizu tvrđave Stari grad nalaze se stalni izvori Jala, Hazna i Dokuzi. Skoro su jedan do drugoga. Voda tih izvora je drugačija od vlašićkih voda jer je „mekana“, a po starim pričama i ljekovita. Te mekane travničke vode su se prilično visoko uspele na vlašićku stranu ispod Lašve od vileničke strane i postale uljez vlašićkim vodama. Pravi prirodni fenomen kada voda izranja visoko uzbrdo.

Travnička lipa

Travnička Lipa

Travnička lipa – Tilia travnicensis Maly, vrsta koju je 1905. godine otkrio poznati botaničar Karlo Maly i dao joj naziv „travnička lipa“ što je njen znanstveni naziv.

U zapadnom dijelu grada formiran je 1893. godine drvored lipa sa primjercima ove vrste, tačnije u Aleji konzula.

Misterija Starog grada Vrbenca

Misterija starog grada Vrbenac

Krivudavom rijekom Jasenicom od Mehurića i rijeke Bile dolazi se do nepoznatog i slabo istraženog Starog grada Vrbenca.
Posebno ga krase u kamenu uklesane stepenice i njegova dominantna lokacija u blizini sela Zagrađe.

I dan-danas je velika misterija.

Zlatonosna rijeka

Gusto naseljena područja oko rijeke Lašve u rimskom periodu nas vodi u vrijeme kada se u potrazi za zlatom ispirala rijeka Lašva. Rijeka Lašva je jedna od rijetkih zlatonosnih rijeka u Bosni i Hercegovini

Pokal Vlašić

Bijaše u to vrijeme najjužnija i najprirodnija skakaonica u Evropi. Na Babanovcu, u srcu Vlašića. Poznati „Pokal Vlašić“ od 1976. godine okupljao je vrhunske evropske skakače. I Vlašić je imao svoje skakače – „Vlašićke orliće“. Osamdesetih godina, u nedostatku snijega jedne zime u Sloveniji, Vlašić je bio organizator tada Slovenačkog republičkog takmičenja u skokovima, a 1984. godine za Zimske olimpijske igre u Sarajevu, vlašićka skakaonica je bila rezervni poligon u slučaju nedostatka snijega na olimpijskom Igmanu.

Prvi vatrogasci

Prvi Vatrogasci

U Travniku je u periodu Austro-Ugarske monarhije davne 1879. godine osnovano Prvo vatrogasno društvo u BiH. Od tada do danas plemeniti vatrogasci vode brigu o zaštiti od požara.

Pazarni dan

Zelena pijaca u centru Travnika posebno je „šarena“ i posjećena četvrtkom. To je pazarni dan kada mnogi trgovci i poljoprivrednici iz travničkog kraja prodaju svoje prizvode. Zelena pijaca nije samo market, to je kultno mjesto susreta, kupovine, cjenkanja…

Povijesni događaji

Prvi spomen Travnika

U izvještaju pisanom 3. juna 1463. godine trogirski knez obavještava svoje pretpostavljene u Veneciji kako su Osmanlije osvojile gradove Bobovac i Travnik. Tvrđava i grad su, naravno, postojali i ranije, ali ovaj suštinski špijunski dokument pisan na latinskom jeziku predstavlja spomen Travnika pod tim imenom u nekom do danas sačuvanom pisanom izvoru, svojevrsni travnički Rodni list. Zavičajni muzej prvi je počeo obilježavati ovaj datum, slijedila je Općina Travnik koja manifestaciju „Dani konzula“ organizuje na ovaj dan.

Rudolfova kafa

Sin jedinac Elizabete i Franje Josipa, austrougarski prijestolonasljednik Rudolf Habsburški popio je kahvu u „Lutvinoj kahvi“ 18. juna 1887. godine. Da li je zlatnik kojim je nagradio kahvedžiju bio izraz zadovoljstva samom kahvom, uslugom i ambijentom ili tek gest pristojnosti ne zna se. Ali znamo da će kultno okupljalište, za doček visokog gosta okrečeno u „kaisergelbe“ (carsko žutu) boju, na neko vrijeme promijeniti ime u „Rudolfova kafana“, a nesretni princ umrijeti godinu i po nakon posjete Travniku u misterioznoj Mayerlinškoj tragediji.

Lady Diana

Posljednja zvanična aktivnost princeze Diane prije tragične smrti u automobilskoj nesreći u Parizu 31. augusta 1997. godine, bila je humanitarna posjeta iz rata tek izašle Bosne i Hercegovine, s namjerom pomoći žrtvama mina i ukazivanja na opasnost od zaostalih minskih polja. Lady Diana je došla u Travnik 9. augusta gdje je prenoćila, ostavši u sjećanju svima sa kojima je došla u kontakt kao topla i saosjećajna osoba.

Eugen Savojski

Kao najmlađi od peterice braće i fizički najslabiji, Eugen je bio predodređen za svećeničku karijeru. No, izrast će u najvećeg vojnog komandanta svoga vremena u Evropi, a prodor u Bosnu i spaljivanje Sarajeva ujesen 1697. godine od strane vojske koju je predvodio rezultirat će dubokim i trajnim posljedicama i po Travnik i po cijelu Bosnu.
Osmanska vlast seli sjedište Bosanskog ejaleta iz ruiniranog i kugom dodatno opustošenog Sarajeva u Travnik i počinje travničko „doba vezira“. Nova administrativna funkcija grada daje mu vjetar u leđa i Travnik raste, razvija se, širi i naseljava.

Husein-Kapetan Gradaščević

Obrazovan, mudar i tolerantan, Husein-kapetan je namjeravao za Bosnu izboriti autonomiju kakvu je tih godina dobila Srbija. Prihvatit će se nemoguće misije da ujedini sve Bosance na tom putu, bit će izabran za bosanskog vezira od strane vođa Pokreta za autonomiju. Za njegove kratkotrajne vladavine Travnik je de facto sjedište pobunjene Bosne, u njemu Husein–kapetan osniva „Divan“ – bosansku vladu. Hrabar, odlučan i jak, Husein-kapetan se nije mogao oduprijeti udruženom napadu moćne sultanove vojske i kapetanovih bosansko-hercegovačkih neprijatelja. Borba za bosansku autonomiju, iako vremenski kratka, povezala je trajno Travnik i Husein–kapetana.

Konzuli u Travniku

Oluje napoleonskih ratova i tektonski poremećaji
evropskih granica i politike reflektirat će se na Travnik
kroz konzulska vremena -osnivanje i rad konzulata: prvo Francuskog pa za njim i Austrijskog carstva. Pierre David dolazi u Travnik na samom početku 1807. godine i ostaje jedini francuski konzul do gašenja Konzulata 1814. godine. Prvi austrijski konzul Josef von Mitteser dolazi ubrzo za francuskim kolegom, ali će Austrija konzulat u Travniku održavati do 1821. god., a konzulske dužnosti će nakon Von Mittesera obavljati i Jakob von Paulich i Josef von Simbschen. Ličnosti evropskih konzula i njihovih članova porodice, njihov boravak i rad, promišljanja i osjećaji… sve to isprepleteno sa domaćim ličnostima i njihovim doživljavanjem Evrope oličene kroz pripadnike konzulskih domaćinstava, okvir su romana „Travnička hronika“ Ive Andrića.

Nadahnuti

Pjesnik, mistik, derviš i imam – Abdulvehab Ilhamija Žepčak živio je skromnim životom duhovnika i sufije u rodnom Žepču, pišući poeziju i prozu na bosanskom, arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Vremena su, kao i uvijek u Bosni, bila teška i opasna, a Ilhamija nije mogao šutjeti na nepravdu i nasilje. Progovara stihovima; njegova kasida „Čudan zeman nastade“ ostade nam trajni zapis o vremenu i situacijama koje se u Bosni ponavljaju. Ilhamijino profinjeno buntovništvo se nije moglo tolerisati pa je pozvan u Travnik i pogubljen 1821. godine. U Travniku je i sahranjen. Za sufijsko ime je izabrao arapski pridjev ILHAMI – nadahnuti, a ostao je nadahnuće svim borcima za pravdu i dobro.

Pratite nas

Facebook-f Instagram Tiktok

Brzi linkovi
Web Cams Vremenska prognoza Press
Promotivni kutak Vijesti (news)

Kontakt
info@travnik.travel
Glavni ured TZ Travnik
+387 30 508 500
Turističko info centar ( maj – septembar)
+387 30501144

Info
Zaštita podataka Kontakt O nama Anketa Brošura Kviz Servisne informacije